Bili smo na Adventu u Beču i usporedili ga sa zagrebačkim

ADVENT u Zagrebu, kao i gotovo sve ostalo, skuplji je nego ikad. Provjerili smo kakve su cijene u odnosu na jedan od najpopularnijih Adventa u Europi, onaj u Beču.

Obišli smo svih pet adventskih lokacija u Beču. Glavne su one kod gradske vijećnice, zatim na Trgu Marije Terezije i kod dvorca Schönbrunn. Manje su posjećeni događaji kod palače Belvedere i u studentskom kampusu. 

Beč nudi atrakciju za turiste i autentičniji doživljaj adventa. Problem je što se sve (pre)rano zatvara

Odmah na početku treba reći da je u Beču znatno manje raznovrsna ponuda hrane u odnosu na zagrebački Advent, koji se u najvećoj mjeri i okrenuo gastronomskom iskustvu. U Beču je veći naglasak na suvenirima i drugoj ponudi, ne toliko na piću, a pogotovo na hrani i nudi, možemo to reći, autentičniji doživljaj adventskih sajmova. 

Beč ispred gradske vijećnice, što je centralna adventska lokacija, ima veliko klizalište kakvo ima Zagreb,  no ondje ima i veliku atrakciju kakvu Zagreb nema – veliko srce koje svakih pola sati “upali” stotinjak malih srca na raskošnom stablu. To je, naravno, golema atrakcija za turiste. Uz to, vijećnica je spektakularno osvjetljena, a pred njom je i ogroman vrtuljak. 

Beč, međutim, ima i popriličnu manu, adventi ispred gradske vijećnice i na Trgu Marije Tererezije zatvaraju se u 22 sata. Oni kod Schönbrunna i palače Belvedere još ranije, u 21 sat. Tek advent na kampusu traje do 23 sata. I kad kažemo da se advent zatvara, shvatite to doslovno. Točno u minutu se zatvaraju kućice i gase lampice. U Zagrebu sve traje dulje, uglavnom do ponoći. 

Cijene hrane u Beču nisu više nego u Zagrebu, ali je ponuda skromnija

Kada govorimo o samim cijenama hrane, one su u Beču i Zagrebu uglavnom iste, barem kad je riječ o koliko-toliko usporedivim jelima. U Beču se one kreću od 4.5 do 10 eura. Na bečkom Adventu ne možete ni pronaći jela kakva u Zagrebu stoje više od 10 eura pa se taj segment gastronomske ponude zagrebačkog Adventa ne može ni cjenovno uspoređivati s Bečom. 

U Beču se uglavnom nude tradicionalna jela poput leberkäsea, krumpira u raznim varijantama, bečke šnicle… Nude se i langoši, trdelnici i, naravno, neizostavne kobasice. Leberkäse možete pojesti po cijeni od 5.50 i 6 eura, dok ćete za bečki u formi za konzumaciju s nogu platiti 9.99 eura. Pritom ne očekujte nikakav spektakl na tanjuru, nego obična ukusna jela. 

Kuhano vino je skuplje u Beču, ali ga dobijete više i u pravilu je bolje

S cijenama kuhanog vina nešto je drugačija priča. 

U Zagrebu je cijena kuhanog vina od 3 do 4 eura, a radi se količini od dva decilitra. U Beču se kuhano vino, odnosno glühwein, aromatiziranija (često i bolja) verzija kuhanog vina, toči u količini od dva i pol decilitra. 

No i cijena mu je veća. Najjeftinije koje smo našli stajalo je 4.5 eura, a najskuplje 6 eura. Na većini mjesta vino se prodaje po cijeni od 5 do 5.50 eura. 

Vino se toči u šalice za koje plaćate polog od 4 do 5 eura (vraća se kad vratite i šalicu), no one u obliku čizmica možda ćete htjeti ostaviti kao suvenir. 

I još jedna napomena, na otprilike dvije trećine kućica ne možete platiti karticama, nego isključivo gotovinom.

Pogledajte i konkretne cijene na bečkom Adventu. 

 

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *